VEROVANJA
Danas su počeli Vučji dani, najopasniji period u godini: Trajaće do Mratindana, a ove običaje morate da ispoštujete
Sa Đurđicem započinje period poznat kao Vučji dani ili Mratinci
Srpska pravoslavna crkva i vernici 16. novembra obeležavaju Đurđic, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju, koji se ubraja među najčešće krsne slave u našem narodu, a slavi se i kao gradska slava Novog Sada i Bora.
Iako je u centru pažnje isti svetitelj, ovaj novembarski praznik Đurđic u crkvenom kalendaru nosi potpuno drugačiju simboliku od prolećnog Đurđevdana.
U čemu je ključna razlika između Đurđica i Đurđevdana?
Dok Đurđevdan, koji se slavi 6. maja, obeležava uspomenu na dan mučeničkog stradanja Svetog Georgija 303. godine pod rimskim carem Dioklecijanom, Đurđic obeležava obnovljenje njegovog hrama i prenos svetiteljevih moštiju. Prema crkvenom predanju, mošti su iz Nikomidije prenete u Lidu Palestinsku, gde je u vreme cara Konstantina Velikog podignut velelepni hram posvećen ovom svetitelju.
Razlika je uočljiva i na samim ikonama. Naime, dok je za Đurđevdan prepoznatljiv prikaz svetitelja na konju kako kopljem ubija aždaju, na ikonama za Đurđic Sveti Đorđe se slika bez konja – kao vojnik u stojećem stavu, sa mačem ili kopljem u ruci.
Danas se slave i imendani, a trpeza zavisi od jednog pravila
Osim što je velika porodična slava, Đurđic se u pojedinim krajevima proslavlja i kao imendan. Veruje se da svi koji nose imena poput Đorđa, Đurđice, Đurđe, Đoke, Georgija ili Georgine ovaj dan treba da posvete molitvi i svetitelju, što im po verovanju donosi sreću u narednom periodu.
Kada je u pitanju slavska trpeza, Đurđic je nepokretan praznik. Pravilo nalaže da se priprema posna hrana ukoliko padne u sredu ili petak, dok je u ostalim danima trpeza mrsna.
Počinju Mratinci: Šta vreme ovih dana govori o zimi pred nama?
Sa Đurđicem započinje period poznat kao Vučji dani ili Mratinci, koji traje do praznika Svetog Mrate 24. novembra. U narodu postoji verovanje da Sveti Mrata upravlja vukovima i nadgleda rad domaćina. Za ove dane vezana su brojna stara narodna verovanja i običaji – od mirovanja ručnih zanata i izbegavanja davanja stvari iz doma, do obustave lova na vukove – što predstavlja narodni folklor, a ne zvanično crkveno učenje.
Posebnu pažnju privlači narodno predskazanje vremena, jer se smatra da zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi tek sa Đurđevdanom. Prema starom verovanju, upravo se tokom Mratinaca vidi kakvo nas godišnje doba čeka: ukoliko su dani magloviti, zima će biti promenljiva, a ako je vreme vedro i suvo, čeka nas izuzetno oštra i ljuta zima.
Bonus video:
(Espreso / Blic žena / Vladana Jokić)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!




